F F |
Ronald Holovej Makedonski film, 1996 "...Angeli na otpad e film reminiscenten na ^udoto vo Milano (1950) od Vitorio de Sika i na filmot Svetlini na varieteto (1951) od Alberto Lauada i Federiko Felini. Toa e tragikomedija za pomestenite lu|e vo erata na post-komunizmot (so podnaslov Lu|e vo me|uvreme) ~ii protagonisti se glavno veterani od cirkuskiot svet i varietetskata scena. Koga cirkusot dogoruva i "poslednata pretstava" zavr{uva kako tragedija, vinata za site zagubi se pronao|a vo korumpiranite slu`benici i sitni kriminalci. Akterkata-veteran na filmskiot ekran Meri Bo{kova - koja ja igra{e naslovnata rolja od prviot makedonski igran film Frosina (1952) - ovde se pojavuva vo ulogata na Mimi, `ena od otpadite {to `ivee so svoite sni." REZIME Filmot ANGELI NA OTPAD e gor~liva farsa , ~ija prikazna se zanimava so ~ove~kite `ivoti i nivnite sudbini vo periodot na post - komunisti~kata tranzicija. Tie pretstavuvaat otfrlen otpad poln so sudbini i ~ove~ki drami , frleni tamu nekade na |ubri{teto na istorijata. Se ~ini deka nema ~ista to~ka vo celata taa gletka. Toa e izgledot na ovaa tragi - komi~na "moralno ekolo{ka" filmska prikazna. Od taa gledna to~ka svetot na tranzicija e pretstaven kako opusto{en cirkus pod vedro nebo i ta`no mesto na melanholi~ni ~uda. Od taa perspektiva lu|eto izgledaat kako ta`ni klovnovi koi baraat la`ni re{enija , ili vo bolnite se}avawa vo no}ta i soni{tata, ili vo mizernata realnost. Tie se kako angeli padnati od la`noto komunisti~ko nebo na apsurdnoto tlo na tranzicijata. Iako ta`ni i mizerni, likovite vo filmot " Angeli na otpad " se potvrda na realniot fakt , deka dene{niot otpad mo`e da bide biv{a vrednost. PRIKAZNA Icko e porane{en klovn , koj si zamisluva i sobira raboti za svojata edinstvena - vo - `ivotot cirkuska pretstava . Vo me|uvreme, Gavril , rabotnik vo fabrikata za staklo , go pribira vo svojot beden dom semejstvoto na negoviot prijatel Matej, ~ija ku}a e sru{ena soglasno noviot urbanisti~ki plan, a na ~ie mesto treba da se izgradi nova deponija. Gavril `ivee so svojot bu~en tatko Atanasie , porane{en policaec , prika`uva~ na filmovi i Stalinist ubeden vo veruvaweto za tvrdoglavosta. Toj sobira " primeroci " za negoviot privaten istoriski muzej - del od eden star optimisti~ki Sovjetski film , pokraj drugata oprema . Privrzanicite na edna politi~ka partija minuvaat niz opusto{enata prigradska naselba vo koja tie `iveat , agitirajki za novoto demokratsko vreme i Evropski vrednosti . Koga doa|a redot ku}ata na Gavril i Matej da bide sru{ena , tie zapo~nuvaat `estoka borba za bezbeden dom ili zasolni{te za nivnite semejstva , barajki , kako i site drugi likovi , novo "mesto pod sonceto ". Vo edna od tie preselbi , Atanasie ja gubi svojata filmska lenta . Mimi , porane{na senilna `ena na Icko , go napu{ta svojot dom i mu se pridru`uva , halucinirajki ili sonuvajki go nejzinoto minato . Taa saka da u~estvuva vo novoto cirkusko {ou na Icko . I toa se ostvaruva eden den koga armija buntovni penzioneri od gradot pristignuvaat , barajki pravda i protestirajki protiv socijalnoto maltretirawe na koe se izlo`eni . Vo prisustvo na site likovi , cikuskata pretstava se pretvora vo kone~na tragi~na farsa . Soni{tata i o~ekuvawata se pretvoraat vo cini~na katastrofa i ta`no ru{ewe na nade`ite i planovite . Vo gor~livite nastani sekoj izgubil po ne{to . Samo Anastasie ja pronao|a svojata uteha : zagubeniot film . Ovoj film e posveten na stogodi{ninata od filmot . |